Suvremena poljoprivreda sve se češće opisuje pojmovima poput pametne, precizne i digitalne. Ti se izrazi često koriste kao sinonimi, iako zapravo ne znače isto. Razlike među njima nisu samo terminološke: one govore o tome kako se tehnologija koristi, na kojoj razini i s kojim ciljem.
Precizna poljoprivreda nastala je prva i temelji se na jednostavnoj ideji: ne treba sve raditi jednako na svim parcelama, cijeloj jednoj parceli ili sa svim životinjama. Tlo, usjevi i stada nisu homogeni, pa se gnojivo, voda, sjeme, hrana ili zaštitna sredstva trebaju primjenjivati u pravoj količini, u pravo vrijeme i na pravom mjestu (eng.: right place, right time, right amount). Zahvaljujući GPS-u, senzorima, satelitskim snimkama i kartama prinosa, moguće je točno utvrditi gdje i koliko nečega treba primijeniti. Precizna poljoprivreda zato može smanjiti rasipanje inputa, troškove i pritisak na okoliš.
Pametna poljoprivreda ide korak dalje. Ona ne gleda samo gdje i koliko nečega primijeniti, nego i kako najbolje upravljati dijelom poslovanja ili cijelim poslovnim sustavom. U pametnoj poljoprivredi različiti uređaji i sustavi međusobno su povezani: senzori mjere stanje tla, biljaka ili životinja, softver analizira podatke, a sustav predlaže ili automatski provodi odluke. Primjerice, navodnjavanje postaje pametno ako se prilagođava stvarnim potrebama biljaka i vremenskoj prognozi, a proizvođač dobiva upozorenja ili preporuke u stvarnom vremenu. Precizna poljoprivreda često je dio pametne, ali pametna uključuje i analitiku, modele odlučivanja, automatizaciju i sposobnost „učenja” sustava.
Mogli bismo reći da je digitalna poljoprivreda najširi pojam. Ona obuhvaća digitalizaciju ne samo same proizvodnje, nego i cijelog proizvodno-poslovnog lanca: od planiranja i savjetovanja, preko upravljanja farmom, do tržišta, logistike i sljedivosti proizvoda. Digitalne platforme, mobilne aplikacije, e-servisi, razmjena podataka i digitalni zapisi temelj su digitalne poljoprivrede. Bez nje ne bi bilo ni pametnih sustava ni preciznih aplikacija, jer upravo ona daje podatkovnu i organizacijsku osnovu.
Zajedničko svim ovim pristupima jest oslanjanje na podatke i tehnologiju kako bi imali učinkovitiju, održiviju i otporniju poljoprivredu. Razlika je u razini i fokusu: precizna poljoprivreda bavi se točnom primjenom inputa, pametna povezivanjem i automatizacijom odluka, a digitalna stvaranjem šireg podatkovnog i uslužnog okvira.
Pa je li suvremena poljoprivreda pametna, precizna ili digitalna?
Najtočniji odgovor glasi: suvremena poljoprivreda je digitalna u svojoj osnovi, pametna u upravljanju i precizna u provedbi. Te tri dimenzije nisu suprotstavljene, nego se nadopunjuju i zato zajedno čine suvremenu poljoprivredu 21. stoljeća.
Korišteni izvori:
OECD, The Digitalisation of Agriculture
https://www.oecd.org/en/publications/the-digitalisation-of-agriculture_285cc27d-en.html
Europska komisija, Digitalisation of agriculture and rural areas
https://agriculture.ec.europa.eu/overview-vision-agriculture-food/digitalisation_en
Wikipedia – Precision agriculture:
https://en.wikipedia.org/wiki/Precision_agriculture
Wikipedia – Digital agriculture: